I od takvog sveubitačnog zla oslobađa čudesni Gospod Hristos svojom čovekoljubivom smrću i vaskrsenjem. I time božanski osmišljava i biće ljudsko i život ljudski. I pokazuje da je božanski razum, božanska logosnost, božanska logika ustvari jedina logika, jedini smisao i ljudskoga bića
...Više
i ljudskoga života, i svega što postoji. „Sad vas pomiri u telu mesa njegova smrću“: pomiri vas sa Bogom, sa božanskim dobrom, sa božanskim razumom, da biste prestali biti ljubitelji zla i neprijatelji Boga. Sada i sebe i svet vidite u logosnoj svetlosti i sveciljnosti. Sada osećate i uviđate da je ovaploćeni Bog Logos zaista jedini Razum, jedini Logos, jedina Logika života i sveta. U Njemu je prava logosnost i razumnost ljudskog razuma; u Njemu – prava logosnost i logičnost ljudske logike. Tek u Njemu i Njime ljudski razum dolazi sebi, svome pravome biću, svome pravome smislu, svome pravome životu: svetom životu. Omogućiti ljudima sveti život, dati im sile da ga ostvare, – cilj je Spasiteljevog bogočovečanskog podviga spasenja sveta. Čovekoljubivi Gospod dobrovoljno uzima na sebe krsnu smrt: „da vas svete i neporočne i besprekorne izvede preda se“. A sile za to eno su u Njegovom Bogočovečanskom telu – Crkvi. Uzidate li se u to sveto telo, u vas će se postepeno osvetiti i savest i razum i duša. A iz tih osvećenih izvora prirodno teku svete misli, sveta osećanja, svete želje, i pretvaraju se u sveta dela. Tako se u svetom i sabornom životu Crkve vaše sveto življenje neprestano razvija i raste iz sile u silu. A sve to čini čovekoljubivi Gospod – „da vas svete i neporočne i besprekorne izvede preda se“.
Gospod nas, veli sveti Zlatoust, ne samo oslobodi grehova nego i postavi u red proslavljenih. On toliko pretrpe ne samo da nas oslobodi zala nego i da nas uzvede u prvobitno dostojanstvo, kao kada bi neko osuđenika ne samo oslobodio kazne nego ga i uzveo u počasno zvanje. I On nas uvrsti u red ništa nesagrešivših, ili bolje, u red ne samo nesagrešivših nego i izvršivših najveće podvige; i još više od toga: darova nam svetost pred Njim. A reč „besprekoran“ izražava više nego „neporočan“, jer se reč besprekoran primenjuje na nas kada mi svojim delima ne izazivamo ni osudu ni prekor