Ne, Isus nije kopija paganskih božanstava

Kada bi se ispostavilo da je Isus kopija paganskih božanstava, a što ćemo vidjeti da nije slučaj, to ne bi značilo da Isus nije postojao. Naprotiv, Isus je bez sumnje istorijska ličnost, o čemu postoji konsenzus među stručnjacima. Jedine implikacije eventualnog dokazivanja paralela između Isusa i paganskih božanstava ticale bi se samo prirode Isusa.

Čest prigovor miticista, onih koji ne vjeruju u istoričnost Isusa, sastoji su upravo u ovim navodnim paralelama. Problem sa miticističkim teorijama, odnosno miticistima, jeste što grade argumente na nepostojećim (izmišljenim) izvorima i pogrešnom interpretacijom onih paralela koje stvarno postoje.

Pošteno je reći da miticiste, što kao grupu, što kao pojedince, za ozbiljno ne uzima velika većina učenjaka.
– Bart Erman („Da li je postojao Isus?”, str. 15)

Miticisti, po svemu sudeći, nemaju udio u intelektualnoj raspravi o istoričnosti Isusa. Oni samo predstavljaju autore knjiga sa senzacionalističkim naslovima i pseudonaučnim teorijama.

Veliki je broj paganskih i drugih božanstava koja se dovode u vezu sa Isusom. U nastavku teksta razmotrićemo nekoliko takvih primjera.

Isus i Mitra

Prije prihvatanja hrišćanstva, u Rimskom carstvu bio je raširen kult božanstva Mitre. Ovaj kult je u Rimsko carstvo došao iz Azije, a Mitra se pominje u Vedama i Avesti.

Mitra i bik

Mitra žrtvuje bika, reljef

Za Mitru se često pominje da je rođen od djevice, a tome se nekada pridodaje i 25. decembar. Ovi podaci se nigdje ne mogu naći i ova paralela je sigurno pogrešna. U vezi sa rođenjem Mitre ima više predanja, a uglavnom se predstavlja tako što je rođen iz kamena.  Nema ni podataka da je rođen 25. decembra, kao što nemamo takav podatak ni u Bibliji za Isusa, pa je ova paralela netačna i nevažna.

U hrišćanstvu, Isus je Hristos, odnosno mesija. Svojom krsnom smrću, spasio je čovječanstvo i omogućio vječni život svim ljudima. Nasuprot ovome, Mitra je po predanju žrtvovao bika, a ne sebe. Isus je vaskrsao nakon tri dana, a ovako nešto ne postoji u predanju o Mitri.

Kao božanstvo sunca, za ovaj kult je nedjelja bila poseban dan, kao što je i za hrišćane. Međutim, prvi dan sedmice je bio važan u mnogim kulturama.

Većina podataka koje imamo o mitraizmu dolaze iz perioda nakon nastanka hrišćanstva, pa je opravdano sumnjati da je mitraizam uzimao iz hrišćanstva, a ne obratno. Ranohrišćanski filozof i teolog, Justin Mučenik (rođen početkom 2. vijeka), optuživao je mitraiste da imitiraju hrišćanstvo povodom rituala evharistije (Apologija I, LXVI). Ironično, većina pisanih podataka o Mitri dolazi upravo od hrišćanskih autora. Ostali podaci su samo interpretacije reljefa i artefakata.

Isus i Horus

Horus je staro egipatsko božanstvo čiji kult je bio veoma raširen Egiptom. Horus se obično predstavlja kao soko, što je bilo tipično za božanstava za predinastijski period Egipta.

Horus hram

Kaže se da je i on rođen od djevice. Štaviše, navodno je njegovo rođenje nagovjestila zvijezda, ili anđeo, a posjetila su ga i tri mudraca, baš kao Isusa. Navodne paralele idu i dalje – da je imao 12 učenika, da ga je krstio neki krstitelj, da je razapet između dva razbojnika, pa i da je vaskrsao nakon 3 dana.

Da su ove paralele stvarne, priča o Isusu bi bez dileme bila plagijat. Međutim, svi ovi navodi su izmišljeni i ne postoje u istoriji Egipta.

Horus je rođen od oca Ozirisa i majke Izide. Ne postoji izvor u kojem se pominje da je Izida bila djevica. Po predanju rodila je Horusa u močvari, dok je Isus rođen u štali. Anđeo glasnik se nigdje ne pominje u predanju o Horusu jer koncept anđela ne postoji u egipatskoj mitologiji. Takođe nije postojalo ni krštenje kod Egipćana, pa je i ova paralela sigurno netačna.

Krštenje je ukorijenjeno u judaističkim ritualima očišćenja…Začuđujuće je koliko opstaju pokušaji da se pronađe paganska pozadina krštenju.
– Jan Bremer, („Inicijacija u misterije antičkog svijeta”, str. 152)

Horus nikada nije razapet, niti je vaskrsao nakon smrti. Ne postoji predanje o raspeću, a vaskrsenje je bilo protivno ondašnjim vjerovanjima; kada neko umre, može nastaviti život jedino u podzemnom svijetu, ali po vjerovanju se nije mogao vratiti među žive.

Isus i Oziris

Oziris je jedno od najznačajnijih egipatskih božanstava. Obično je predstavljen kao plemić koji na glavi nosi krunu. Nakon smrti, Oziris je postao vladar podzemnog svijeta.

Oziris i kralj Seti

Kralj Seti I i Oziris

Upravo činjenica da je nakon smrti prešao u podzemni svijet i na taj način nastavio bitisanje, dalo je povoda nekima da povuku paralelu između njega i Isusa. Međutim, dva predanja, o Ozirisu i o Isusu, suštinski su različita. Isus je i tjelesno vaskrsao, a zatim se i vaznio na nebesa. 

Oziris je umro tako što mu je tijelo raskomadano. Neki navodi kažu da je njegovo tijelo kasnije pojedeno u nekoj vrsti rituala, što bi moglo da podsjeća na hrišćansku doktrinu o transsupstancijaciji. Međutim, nema istorijskih podataka za takav ritual. Naprotiv, mit kaže da je njegovo tijelo sastavljeno i umotano, pa je Oziris tako postao prva egipatska mumija.

Isus i Dionis

Dionis je starogrčki Bog, sin Zevsa i Semele. Njegov pandan u rimskoj mitologiji je Bahus. On je bog vina i plodnosti.

Dionis, uspon

Osim uobičajenih paralela koje nemaju izvore i koje su netačne, osvrnućemo se na neke koje su istinite.

Jednom prilikom, Dionis je trebalo da stigne do nekog svetilišta, a na putu je naišao na jezero. Kako bi ga prešao, u pomoć su mu se našla dva magarca. Tako je izgledao i trijumfalni ulazak Isusa u Jerusalim – u koji je ušao jašući na magarcu. Međutim, ovo je premalo podudarnosti da bismo mogli reći da je priča „pozajmljena”. Magarci su nekada služili za jahanje i takve primjere nalazimo hiljadama godina unazad. Takođe, Dionis je u sličnoj priči prešao rijeku Tigar – na tigru.

Drugi sličan motiv je vaskrsenje. Mit kaže da su ga rastrgli titani, te da je srce, koje je jedino ostalo netaknuto, usađeno u drugo tijelo. Ne postoje nikakvi podudarni detalji. Sve što znamo jeste da je Dionis nastavio na ovaj način da živi. Međutim, ovo nema nikakvih sličnosti sa vaskrsenjem Isusa Hrista.

Vjerovatno najsličnija stvar u predanjima jeste da je Dionis pretvorio vodu u vino, baš kao što je to uradio Isus na svadbi u Kani Galilejskoj. Jedini podatak o ovome imamo kod Ahila Tatiusa koji je živio u 2. vijeku. Predanje o čudu pretvaranja vode u vino Isusa zapisano je u Jovanovom jevanđelju, koje je napisano najvjerovatnije na kraju 1. vijeka, što je prije Tatiusa.

Osim ove tri paralele koje imaju tek malo sličnosti, ne postoje nikakve podudarnosti između Dionisa i Isusa. Naprotiv, neke stvari su sasvim različite. Tako na primjer, Dionis poput mnogih drugih božanstava uživa u orgijanju, što je u potpunosti suprotno sa onim što je Isus naučavao.

Isus i Krišna

Krišna je vrhovno božanstvo u hinduizmu. Pominje se u mnogim svetim tekstovima ove religije, poput Bhagavad Gite, a obično je predstavljen kao dječak sa frulom.

Krisna statua

Krišna, statua

Jedna od paralela može biti učenje o trojstvu. U hrišćanstvu, Bog je Sveta Trojica: Otac, Sin i Sveti Duh. U hinduizmu postoji trimurti, odnosno trojno božanstvo koje čine Brahma, Višnu i Šiva. Međutim, u pitanju su dva sasvim različita koncepta i bilo koja definicija hinduističkog trojstva u hrišćanstvu bi bila smatrana jeresi.

Za razliku od prethodnih primjera, pojedine paralele postoje. I Krišna i Isus su imali učenike i učili su ljubavi i milosti, između ostalog. Ubijeni su i vazneseni na nebo, a postoji i slično obećanje kako će se Bog vratiti na bijelom konju da se obračuna sa zlom.

To je ipak sve i većih sličnosti nema. Isus je razapet na krstu, a Krišnu je ubila strijela. Isus je i tjelesno vaskrsao i tijelom je uzdignut na nebo, dok je Krišna samo duhom uznesen, a tijelo mu je kremirano. U Novom zavjetu, u knjizi Otkrovenja, čitamo da će Isus ponovo doći na zemlju i to na bijelom konju. Isto važi za Krišnu, ali tu se svaka sličnost završava. Štaviše, i ovo hinduističko predanje je veoma kasno i može biti preuzeto iz hrišćanstva, a ne obratno.

 

Bilo bi nam drago da čujemo tvoje mišljenje o ovom tekstu. Slobodno ostavi komentar ispod, ili nam pošalji svoje mišljenje na [email protected].

Komentari

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *