Teleološki argument za postojanje Boga

O argumentu

Naziv za ovaj argument potiče od grčke riječi telos što može značiti krajnji cilj ili svrha. Teleološki argument dokazuje postojanje Boga na osnovu dizajna tvorevine, odnosno svijeta. Čak i najglasniji protivnici teizma danas, poput Ričarda Dokinsa, priznaju da svijet izgleda kao da je dizajniran. I zaista, nemoguće je a ne primjetiti da su uslovi za život tako nevjerovatno i precizno podešeni, da se moramo zapitati zašto je to tako.

Primjeri

Postoji više od 100 faktora koji moraju biti u savršenom balansu da bi život mogao uopšte da nastane. Ovo su neki primjeri:

– U atmosferi se nalazi 21% kiseonika (78% čini azot i skoro 1% argon). Bilo koji drugi procenat bi bio poguban. Manje kiseonika bi dovelo do gušenja ljudi i životinja, dok bi više kiseonika ubrzalo oboljevanje našeg organizma, lako bi se širili požari, nestale bi biljke, itd.

– Sunce se nalazi na savršenoj udaljenosti od nas. Da je bliže, na Zemlji bi bilo pretoplo za život, a da je Sunce udaljenije, bilo bi prehladno. Ovo važi i za vodu, koja je samo na ovoj udaljenosti u tečnom stanju – jedinom u kakvom je nastanak života moguć.

– Slično tome, nagib Zemlje je idealan. Da je drugačiji, dešavale bi se ogromne temperaturne razlike tokom dana i noći, ili bismo imali konstantnu temperaturu.

– Gravitaciona sila je dovoljna da možemo nesmetano da se krećemo, a sa druge strane nedovoljno slaba da bukvalno ne odletimo u svemir.

– Zemljino magnetno polje nas štiti od štetnih kosmičkih zraka i solarnih oluja.

– Postoje teorije da je Jupiter idealno pozicioniran pa nas štiti od nebeskih tijela koja bi mogla da udare u našu planetu.

Iako u njihovo vrijeme ovi podaci nisu bili poznati, Platon i Aristotel su dijelili mišljenje da je svijet u savršenom skladu. Platon je rekao da mora postojati neko ko je prvobitni haos složio u racionalni kosmos koji vidimo.

Premise

Premise za teleološki argument mogu se postaviti ovako:

1. Precizno podešeni univerzum je posledica fizičke nužnosti, puka slučajnost ili dizajn transcedentalnog uzroka.

2. Nije posledica fizičke nužnosti ili puka slučajnost.

3. Stoga, u pitanju je dizajn transcedentalnog uzroka.

Premisa 1

Ova premisa prosto sadrži listu mogućih razloga za univerzum kakav jeste, a s obzirom da ne postoji alternativni, četvrti razlog, ne postoje ni primjedbe na ovu premisu.

Premisa 2

Koplja se stoga lome na ovoj premisi. Ako Bog nije stvorio univerzum kakav jeste, to može biti iz jednog od prva dva navedena razloga. Pogledajmo oba.

Fizička nužnost

Drugim riječima, ovo znači da bi univerzum prosto morao biti ovakav kako jeste. To bi bio ogroman teret dokazivanja za svakog ko ovo tvrdi.
Kada bi se Veliki prasak ponovio, sve zakonitosti koje znamo o našoj planeti i univerzumu bi bile drugačije  a samim tim i univerzum. Iz tog razloga, ne možemo reći da je fizička neophodnost da postoji svijet baš kakav postoji.

Slučajnost

Da li bi onda ovakav univerzum mogao biti puka slučajnost? Drugim riječima, da li su se uslovi za život samo slučajno pogodili?

Fundamentalni problem sa ovim je što su šanse za tako nešto izvanredno male. Neko će reći da su šanse i za dobitak na lotou izuzetno male, pa opet, neko s vremena na vrijeme osvoji veliki novac. Međutim, ovdje su šanse daleko manje. Drugo, mi već imamo izvučen “loto”, tj svijet je već stvoren. Teleološki argument se ne sastoji u tome da to nije moguće, već argument dokazuje da to nije moguće bez Boga.

Zamislite da u jednom loto bubnju imamo milijarde i milijarde bijelih loptica i samo jednu crnu. Kada bismo izvukli baš tu crnu – zvučalo bi kao da namještaljka. A upravo tako naš svemir izgleda – kao da je neko umiješao prste. Ako je univerzum mogao da postoji na milijarde drugih načina, bez života, zašto postoji baš ovakav, uprkos namjanjim mogućim šansama za to?

Zaključak

Na kraju možemo konstatovati da postoje dva dobra razloga zašto možemo vjerovati da je sve stvorio Bog. Prvo, jer zaista tako izgleda, a drugo jer ne postoje dobre alternative. Uostalom, naš svijet nije samo takav da je u njemu moguć život. Činjenica je da je naš svijet i lijep! U nasumično nastalom svijetu, koji postoji bez razloga, pukom slučajnošću, ne bismo očekivali da ima tu karakteristiku. Sa druge strane, svijet koji je stvorio Bog, jeste svijet koji bismo očekivali da je lijep.

Primjedbe na teleološki argument

Multiverzum

Danas je popularno uvjerenje o više univerzuma koji sačinjavaju multiverzum. Postoji više modela multiverzuma koji bi mogli postojati. Ovo je ujedno i najčešći odgovor na teleološki argument. Kada bi se i ispostavilo da je neki od modela tačan, ili bar da je moguće da je tačan, to bi značilo da je ovakav svijet možda samo puka slučajnost. Naime, multiverzum je ideja o beskonačnom stvaranju i nestajanju svijeta (ili besknačno svjetova), pa bi tako, uprkos nevjerovatno malim šansama da ovakav svijet nastane, to moralo da se dogodi nekada. A eto, dogodilo se baš sada, i mi o tome pišemo i razmišljamo!

Naizgled zvuči plauzibilno, ali isto pitanje i dalje stoji: Zašto je, od beskonačno mogućnosti, nastao baš ovakav svijet?
Precizan odgovor na hipotezu o multiverzumu zavisi i od ponuđenog modela. Jedan od najpopularnijih je onaj u kojem Veliki prasak stvara milione univerzuma, a zatim se sve “urušava” u sebe i ponovo nastaje u novom Prasku, i tako u nedogled. No, sve ovo je i dalje moguće zavhaljujući kombinaciji zakona, koji su se prije svega morali poklopiti.

Interesovanje za multiverzum je u zadnje vrijeme poraslo, kako u naučnim, tako i u filozofskim krugovima. Za sada se čini da ne postoje čvrsti dokazi ni za jedan od modela, a isto tako se čini da bi multiverzum samo malo pomjerio debatu, ali ne i dao konačan odgovor na pitanje precizno podešenog univerzuma.

Teorija evolucije

Živi svijet se prilagođava uslovima kroz procese, prvo mutacija a zatim prirodne selekcije. Otuda biodiverzitet na planeti Zemlji. Međutim, Teorija evolucije može tek u manjoj mjeri objasniti prilagođavanje, ali ne i odakle uopšte uslovi za nastanak života, kao i mnoga druga pitanja. Stoga, Teorija evolucije je nepotpun odgovor kojim se ne možemo zadovoljiti.

Uslovi za život

Logično je primjetiti da, kada u svemiru ne bi bilo uslova za život, ne bi bilo ni nas, pa ne bismo uopšte mogli ni opažati preciznu podešenost univerzuma. Ovo je svakako tačno. Međutim, teleološki argument se ne sastoji u tome da mi možemo opažati univerzum, nego upravo u činjenici da on jeste takav kakav jeste – savršeno podešen za život.

Druge argumente za postojanje Boga vidi na strani: Argumenti za postojanje Boga.

Bilo bi nam drago da čujemo tvoje mišljenje o ovom tekstu. Slobodno ostavi komentar ispod, ili nam pošalji svoje mišljenje na [email protected].

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *