Vaseljenski sabori

Crkva se oduvijek suočavala sa izazovima i teškim pitanjima. Sve odluke u Crkvi donosili su Bogom nadahnuti vjernici na čijem čelu su se nalazili najprije apostoli, a kasnije episkopi.

Tako je u praksu Crkve ušlo da se episkopi sastaju sa Crkvenim stariješinama i narodom. Prvi Crkveni sabor je bio još u vrijeme apostola, kada se razmatralo pod kojim uslovima su neznabošci mogli pristupiti hrišćanskoj vjeri. (O ovome možemo čitati u DAP 15).

Povremeno su sazivani sabori svih episkopa a Crkva nije uvijek prihvatala odluke svih sabora. Pravoslavna Crkva prihvata ukupno 7 vaseljenskih sabora.

Nikeja I

Vaseljenski sabor u Nikeji održan je 325. godine. Na njemu je definisan prvi dio simbola vjere i definisan je božanska priroda Sina Božijeg Isusa Hrista.

Carigrad I

Vaseljenski sabor u Carigradu održan je 381. godine. Na njemu je definisan drugi dio simbola vjere i božanska priroda Svetoga Duha.

Efes

Vaseljenski sabor u Efesu je održan 431. godine. Ovaj sabor je definisao Isusa kao Božiju Riječ, a Mariju kao Bogorodicu.

Halkidon

Vaseljenski sabor u Halkidonu održan je 451. godine. Na ovom saboru Hristos je definisan kao savršeni Bog i savršeni čovjek u jednoj ličnosti.

Carigrad II

Drugi vaseljenski sabor u Carigradu održan je 553. godine. Potvrdio da učenje o Svetoj Trojici.

Carigrad III

Treći vaseljenski sabor u Carigradu održan je 680. godine. Potvrdio je učenje o čovječijoj prirodi Isusa Hrista.

Nikeja II

Drugi vaseljenski sabor u Nikeji održan je 787. godine. Na ovom je istaknuta važnost ikona.