Šta je Biblija?

Biblija ili Sveto Pismo je sveta hrišćanska knjiga, odnosno kolekcija knjiga. Knjige napisane do Isusa Hrista objedinjene su pod nazivom Stari zavjet. Knjige Starog zavjeta govore o stvaranju svijeta, Božijem savezu sa Izrailjcima i njihovoj istoriji, a završava proročkim knjigama o dolasku Mesije (Isusa).

Knjige napisane poslije Isusa Hrista nazivaju se Novi zavjet. On se sastoji od četiri jevanđelja koja govore o životu i misiji Isusa na Zemlji, zatim istorije rane Crkve i poslanica apostola prvim crkvama, a završava se knjigom Otkrovenja u kojoj je opisana budućnost svijeta.

Šta znači riječ Biblija

Riječ Biblija dolazi od grčkog βιβλία što znači knjige. Izraz je izveden od riječi βιβλίον koja znači papir i što je kasnije postao termin za knjigu. Prvi koji je upotrebio izraz Biblija za knjige Starog i Novog zavjeta, bio je Jovan Hrizostom.

Kako je nastala Biblija

Postoji nekoliko desetina autora knjiga Biblije. Najstarija knjiga je napisana prije oko 3500 godina, dok je poslednje napisana knjiga nastala krajem prvog vijeka. Tokom ovog vremena nastajali su i mnogi drugi spisi, pa je Crkva imala zadatak da razdvoji autentične i nadahnute spise od drugih. To je pitanje nastanka kanona Biblije.

Već smo pomenuli da različite hrišćanske denominacije prihvataju različite kanone. Tako protestanti prihvataju kraći kanon od 66 knjiga, dok Pravoslavna i Katolička crkva prihvataju duže kanone koji uključuju i neke drugokanonske knjige Starog zavjeta, odnosno apokrife kako se ove knjige nazivaju kod Protestanata. Sve denominacije prihvataju jednak broj novozavjetnih knjiga – njih 27.

Kanon Novog zavjeta je ustanovljen od strane Crkvenih otaca u prvim vjekovima hrišćanstva. To su učinili na osnovu više kriterijuma. Primjera radi, knjige su morale biti napisane od strane apostola ili nekoga bilskog apostolima. Knjige su morale već cirkulisati u Crkvi, što je bio znak prihvaćenosti ovih knjiga.

Postoji li više Biblija

Kao što smo već rekli, Biblija je kolekcija većeg broja knjiga, a poslednja od njih napisana je na kraju prvog vijeka. Isključivo te knjige čine Bibliju i ne postoji Biblija koja sadrži neke druge.

Međutim, postoje različiti kanoni i različiti prevodi. Kanon, prosto rečeno, označava spisak knjiga koje ulaze u sastav Biblije. Različite hrišćanske denominacije prihvataju različite kanone, iako razlike nisu velike. Takođe postoje različiti prevodi. Ovo nije neobično, s obzirom da prevođenje sa originalnog teksta, odnosno najranijih rukopisa koje imamo, nije jednostavan zadatak. Tako postoje lošiji i bolji prevodi.

Bilo je pokušaja kroz istoriju da se Biblija izmijeni, od strane raznih ideoloških pokreta i sekti.

Što se drugih religija tiče, hebrejska biblija obuhvata knjige Starog zavjeta. Muslimani vjeruju da je Bibliju objavio Bog, ali da ne postoji sačuvan originalni tekst, ni Starog ni Novog zavjeta.

Da li je Biblija mijenjana

Ako uporedimo rukopise Biblije koje posjedujemo sa savremenim tekstom, možemo vidjeti da tekst nije doživio nikakve promjene tokom vremena. Osim rukopisa, možemo se poslužiti i drugim djelima koja citiraju ili aludiraju na biblijske stihove. Opširnije o pouzdanosti Novog zavjeta, možete pročitati u članku Da li je Novi zavjet pouzdan.

Aplikacija za čitanje

Bibliju je moguće čitati i online u okviru našeg sajta, na strani Biblija. U pitanju je prevod Daničić – Karadžić.

Tumačenje Biblije

Iako je svako može čitati, Bibliju nije moguće samostalno tumačiti, već isključivo u svijetlu Crkve i hrišćanskih učenja. Mnogi Crkveni oci i teolozi pisali su opširne komentare na tekst Biblije i za ispravno razumijevanje neophodno je čitati njihova tumačenja.

Bilo bi nam drago da čujemo tvoje mišljenje o ovom tekstu. Slobodno ostavi komentar ispod, ili nam pošalji svoje mišljenje na [email protected].

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *